Mirjana Detelić (27. 12. 1950 – 18. 12. 2014).
Rođena je u Beogradu, u kome je stekla osnovno, srednje i visoko školsko obrazovanje. Diplomirala je 1974. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu (Odsek za opštu književnost sa teorijom književnosti). Postdiplomske studije završila je na istom fakultetu 1984. godine odbranivši magistarski rad: Poređenje u poslovicama Vukove zbirke. Pod mentorstvom prof. dr Nade Milošević Đorđević 1992. odbranila je doktorsku tezu pod naslovom Poetika prostora u srpskoj deseteračkoj epici. Od 1976. do 1994. radila je u SANU kao asistent Odbora za proučavanje istorije književnosti. Od 1994. do smrti bila je zaposlena u Balkanološkom institutu SANU, prvo kao naučni saradnik (do 1997), potom kao viši naučni saradnik i naučni savetnik. U školskoj godini 1999/2000. predavala je Narodnu književnost na Filozofskom fakultetu u Nišu (Odsek za srpski jezik i književnost). U Centru za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Kragujevcu, od njegovog osnivanja 1995. do gašenja 2011. godine, imala je funkciju zamenika i potom načelnika Odseka za jezik i književnost. U radu Odbora SANU za proučavanje istorije književnosti i Odbora SANU za narodnu književnost učestvovala je bez prekida kao stalni saradnik, a potom kao član. Uz akademika Nadu Milošević Đorđević, bila je član i urednik redakcije za narodnu književnost u Srpskoj enciklopediji.
Bavila se poetikom usmenih književnih formi sa stanovišta folkloristike i teorije književnosti. Za monografiju Mitski prostor i epika dobila je nagradu „Stanislav Vinaver“ za „najvredniju prvu knjigu na srpskom jeziku“ u 1993. godini, a za enciklopedijski rečnik Epski gradovi. Leksikon povelju „Zlatna srpska književnost“ i nagradu Vukove Zadužbine za nauku – obe u 2008. godini. U okviru kompetencija koje je imala u kragujevačkom Centru za naučna istraživanja organizovala je – od 1996. do 2010 – više ciklusa predavanja na različite teme i uredila pet zbornika radova (Od mita do folka, Kult svetih na Balkanu, Kult svetih na Balkanu II i, sa Draganom Boškovićem – Zloupotrebe istorije u srpskoj književnosti 1945–2000 i Ptice: književnost, kultura). Priredila je i zbornik Moć književnosti: In memoriam Ana Radin (2009), sa Snežanom Samardžijom zbornik Živa reč (2011), posvećen akademiku Nadi Milošević Đorđević, a sa Lidijom Delić i zbornike Guje i jakrepi: književnost, kultura (2012), Aquatica: književnost, kultura (2013) i Epic Formula: a Balkan Perspective (u štampi).
Pored osnovne, bavila se i dvema komplementnim temama: teorijskom artikulacijom uticaja usmenih poetika na delo Ive Andrića (o čemu je napisala više radova) i poetikom grada u hrišćanskoj i muslimanskoj deseteračkoj epici. U okviru tog istraživanja, pored nagrađenog Leksikona, objavila je – koautorski sa dr Marijom Ilić – monografiju Beli grad. Poreklo epske formule i slovenskog toponima (2006), multimedijalni CD Gradovi u hrišćanskoj i muslimanskoj deseteračkoj epici (koautorski sa akademikom Aleksandrom Lomom i Istokom Pavlovićem, 2004) i više zasebnih naučnih radova. Bavila se takođe proučavanjem teme ropstva u deseteračkoj epici i, sa dr Lidijom Delić, atipičnom semantikom zatvorenog prostora u usmenoj epici.
U okviru Odbora SANU za narodnu književnost, radila je na digitalizaciji dokumenata iz Etnografske zbirke Arhiva SANU, zajedno sa inž. Branislavom Tomićem i akademikom Nadom Milošević Đorđević. Sa inž. Tomićem formirala je bazu Epske deseteračke pesme koja je, po volji oba partnera, poklonjena Narodnoj biblioteci Srbije za slobodnu upotrebu u kategoriji elektronskih izdanja. U saradnji sa istim partnerom, leksikon Epski gradovi prenet je u formu elektronske baze i dostupan slobodnom korišćenju kao deo ovog sajta. U formi elektronske baze priredila je i Erlangenski rukopis (1716–1733), najstariji zbornik srpsko-hrvatskih narodnih pesama, izuzetno kompleksne ortografije (sa prof. dr Snežanom Samardžijom, dr Lidijom Delić i inž. Tomićem), dostupan na adresi:  www.erl.monumentaserbica.com
Učestvovala je na više domaćih i međunarodnih naučnih skupova i više puta boravila, na osnovu međuakademijske razmene, u inostranstvu (Velika Britanija, Švedska, Češka, Mađarska). Tesno je sarađivala sa međunarodnim projektom TASC (Transnational Atlas and Database of Saints’ Cults) sa sedištem u Lesteru i Oksfordu (dr Graham Jones).
Rad na epskim gradovima posredno je doveo do nastanka romana Dorkasi (Tardis, 2009), koji se 2012. u znatno proširenom vidu pojavio pod naslovom Legende o nestanku.
 
Copyright © 2010 Kilmulis design