GOSPIĆ

q        Kaseg, Kasezi

v  Od gospa ‘gospođa’, verovatno u značenju ‘Bogorodica’, ali je sufiks nejasan; ili  prvobitno prezime *Gospići od ženskog nadimka; u okolini ima i selo Goslić. Da je ime ranije potvrđeno, smelo bi se pomišljati i na preobliku lat. hospitium ‘svratište, gostionica’. Kasezi je bio kod Slovenaca u srednjem veku naziv za slobodne seljake, zemljoposednike.

grad: Da idemo do Gospića grada (SANU III, 78:79)

grad bijeli: Od Gospića grada bijeloga (KH I, 22:430)

bili: Već me nosi do Gospića bilog (MH III, 20:293); MH IV, 39

bez atribucije: A Vješticu u Gospić oćeraše (SANU III, 76:60); KH II, 62, 65; MH III, 10, 19, 20; MH IV, 33, 39; EH 4, 10

44° 33´ N, 15° 22´ E

Grad u Ličkom polju (Hrvatska) u podnožju Velebita, na rekama Novčici i Bogdanici. Staro ime Kaseg (Kasezi) javlja se već u XIII v. (ispravom iz 1263. kralj ugovara zamenu poseda s ličkim županom Petrom Tolimirovićem i između ostalih spominje i naselje Kaseg na levoj obali reke Like, pored potoka Novčice). Pod današnjim imenom prvi put se pominje tek 1692.

Gospić je mlađe gradsko naselje. Od 1527. do 1689. bio je pod vlašću Turaka.
U prvom popisu na području današnjeg grada ili sasvim blizu njega, nalazi se selo Gospojina u nahiji Novi, a 1604. ono se pominje kao naselje Gospić. Putopisci s kraja XVIII v. spominju Gospić kao grad koji "bijaše prije kukavni turski grad", u kojem "Grci" imaju malu crkvu s kipom Gospe, po čemu je Gospić dobio ime. Temelj današnjeg grada bile su dve turske kule - kula age Senkovića na prelazu preko reke Novčice (danas najstarija kuća u gradu), i kula age Alića, na kojoj se i danas vide ostaci kružnog temelja na lokaciji Kulina (poznat kao Rajčić-grad). Grad je počeo da se razvija krajem XVII i u XVIII v. - posle povlačenja Turaka iz Like. Za vreme Vojne krajine u Gospiću je bilo sedište ličkog štaba Vojne krajine, najviše vojne komande za Liku i Krbavu, a od 1872. sedište Ličko-krbavske županije. Od kraja XVII v., u XVIII i naročito u XIX v., Gospić dobija prepoznatljive urbanističke odrednice kao upravno, administrativno, političko, vojno i kulturno središte ličkog kraja.

Epika za Gospić vezuje age Senkoviće i njihovu kulu, što je u skladu sa istorijskom istinom.

Literatura: VE 3 s.v.; Hrvatski leksikon I s.v.; Imenik YU 162; RJA s.v.; EП 1 s.v.

www.itm.hr/informacije/ gradovi/gospic.asp