q
Roma
duboki:
I
četiri Rimu dubokome
(EH 2:36)
prostrani:
Pa ja sađoh Rimu
prostranome (KH I,
26:682)
bez
atribucije: A mi da ga u
Rim odnesemo (SANU III, 70:24); SANU III, 71; EH 2; KH I, 10, 21; KH II, 59, 60, 67
Smešten
na reci Tibru, između Apenina i Tirenskog mora, Rim je glavni grad Italije,
jedan od najstarijih evropskih gradova i glavni centar evropske kulture. Budući
da na svojoj teritoriji ima u enklavi i Vatikan, Rim je takođe i centar
rimokatoličanstva.
Grad
je tokom VIII v. pre n.e. osnovan na važnom trgovačkom putu između
Etruraca na severu i grčkih kolonija na jugu. Kao administrativni
centar moćne Rimske
Imperije, Rim je već oko II v. bio veliki grad iz koga se upravljalo
ogromnim prostranstvom od Britanije do Mesopotamije. Na svome vrhuncu u III v.
on je imao dva miliona stanovnika; u srednjem veku taj se broj bitno smanjio, da
bi u renesansi ponovo počeo da raste. Glavnim gradom je proglašen po
ujedinjenju Italije 1870. i otada je bez prekida politički, administrativni
i kulturni centar države. Danas je on i dalje sedište italijanske vlade, ali
ga u poslovnom i finansijskom pogledu nadmašuje Milano na industrijskom severu.
Mitski
počeci Rima opisani su u priči o Romulu i Remu: njihova majka je bila
latinska princeza Rea Silvija, a otac bog rata Mars. Kada su se blizanci rodili,
princezin otac - latinski kralj, plašio se da bi oni mogli tražiti njegov
presto, pa je zato naredio da ih stave u korpu i puste niz reku Tibar. Kralj se
nadao da će Romul i Rem tako umreti, ali je reka Tibar odnela decu do brda
Palatina gde ih je pronašla, hranila i čuvala jedna vučica. Nedugo
potom otkrio ih je neki pastir i odgajio kao svoje. Kada su odrasli, mladići
su se – na Marsov nagovor - zavetovali da će podići grad na mestu na
kome su pronađeni. Svaki je brat izabrao jedno brdo i proglasio se za
poglavara novog grada. Tako je došlo i do svađe u kojoj je Romul ubio
Rema, posle čega je Romulov breg – Palatin – postao centar novog grada
prozvanog, po pobedniku, Roma. Najstarija naselja (iz VIII i IX v. pre
n.e.) zaista i jesu podignuta na Palatinu. Kasnije je on postao ekskluzivna
rezidencijalna četvrt u kojoj su bile carska palata i patricijske vile.
Danas se dan osnivanja Rima – 21. april 753. pre n.e. – slavi kao državni
praznik.
Prema
istorijskim izvorima, međutim, Rim je počeo kao beznačajno
pastirsko naselje na
Palatinu čiji se najraniji
ostaci datiraju u IX v. pre n.e., da bi se razvio do ogromnog carstva kojim je
vladao niz careva. Drugi period procvata Rima bila je renesansa (XV v.) kada se
papa stalno naselio u gradu.
Iako je moć Rima
otada u stalnom padu, on je ipak ostao srž evropske civilizacije.
Ostrvo
u Tibru bilo je u antičko doba posvećeno bogu medicine Eskulapu.
Ostaci rimske stare slave grupisani su u kraju zvanom Antički Rim (Roma
Antica) i obuhvataju Koloseum (Colosseum) i Rimski Forum (Foro
Romano). Građevine iz doba renesanse koncentrisane su oko istorijskog
jezgra grada (centro storico) koji se nalazi između Via del Corso i
Tibra. Na drugoj obali, prema zapadu, leži Vatikan, papin dom i duhovni centar
Rimokatoličke crkve. Južno od Vatikana nalazi se boemski kvart Trastevere
i iza njega Testaccio, kraj čuven po noćnim klubovima i živoj
muzici.
U
pesmama, hrišćanskim i muslimanskim, Rim se nikad ne pominje kao svetovna
prestonica, već
uvek kao papsko sedište (kod
muslimana još i u obliku “Rimpapija” – sedište “rimpape”). U
muslimanskim pesmama javlja se i oblik rimluk (“da je takve u rimluku
nema”) koji označava sav zapadni tj. katolički svet.
Literatura: Караџић 1965.
http://www.wsu.edu/~ee/ROME/CONTENTS.HTM
http://www.roman-empire.net/maps/map-rome.html